Demistificiranje oznaka na RAM memorijama
Sve što trebate znati o radnoj memoriji pronađite u ovom članku, pronađite onu verziju koja vam najbolje odgovara.
Radna memorija ili RAM ( random acces memory ili memorija s nasumičnim pristupom ) je primarna memorija računala odnosno radni resurs s kojim svako računalo raspolaže za obavljanje funkcija koje mu zadamo, RAM ima funkciju upisivanja i čitanja podataka za program koji je trenutno aktivan i informacije koje su potrebne za trenutačni rad računala. Glavna karakteristika radne memorije je da može pristupati svim memorijskim lokacijama u jednakom vremenskom intervalu, podaci u RAM se zadržavaju samo dok je računalo pod naponom, prekid napona rezultira gubitkom trenutno upisanih podataka u RAM.
Oblici radnih memorija koje danas koristimo:
[DIMM - SO-DIMMs]
DIMM (dual in-line memory module)
DIMM je modul koji sadrži jedan ili više čipova memorije ( RAM ) na maloj ploči s pinovima koji ga povezuju s matičnom pločom računala. DIMM pohranjuje svaki bit podataka u zasebnu memorijsku ćeliju. DIMM-ovi koriste 64-bitnu podatkovnu putanju, budući da procesori koji se koriste u osobnim računalima imaju 64-bitnu širinu podataka. se koriste u stolnim računalima i poslužiteljima. DIMM (133MM) je otprilike dvostruko duži od SODIMM -a (67MM). DIMM -ovi mogu imati značajke koje se inače ne nalaze na SODIMM -ovima, kao što su ECC i REGISTERED.
SO-DIMM (Small Outline Dual In-Line Memory Module)
RAM u SO-DIMM formatu dobio je naziv po engleskom akronimu za " Small Outline Dual In-Line Memory Module" , a upravo ih te riječi "Small Outline" razlikuju od uobičajenih DIMM-ova. Točnije, razlika je samo fizička, budući da su moduli u SO-DIMM formatu dizajnirani upravo tako da zauzimaju manje prostora i da se stoga mogu koristiti u maloj opremi poput prijenosnih računala. Prilikom projektiranja prijenosnog računala poželjno je maksimalno iskoristiti prostor koji vam je potreban kako biste mogli integrirati najbolji mogući hardver, a zauzeti minimalni prostor.
Označavanje memorijskih modula
Brzina memorije se označava u DDR terminima tipa DDR3 ili DDR4 koje najčešće susrećemo u današnje vrijeme.
DDR3
DDR4
Latencija memorije
Odnosno vrijeme kašnjenja se najčešće označava sa serijom od 4 broja tipa 5-5-5-15 ili 9-9-9-24 kao što je na slici iznad. Što je latencija memorije manja to je vrijeme pristupanja podacima brže, brža komunikacija i brži rad cijelog sustava odnosno bolje performanse za računalo. Kvalitetnije odnosno skuplje memorije imaju niže latencije ali u praksi su razlike u kašnjenju toliko male da standardni korisnik računala neće primijetiti nikakvu razliku u radu računala, dok zahtjevni korisnici industrijskih servera ili korisnici više virtualnih strojeva na jednom računalu mogu primijetiti razlike u radu. Savjet za kupovinu uvijek uzmite veću količinu ( GB ) memorije odnosno bolje je izabrati 16GB memorije na 2400MHz nego 8GB memorije na 3200 MHz jer razlika u performansama brzine je neznatna. Ako ste ipak zahtjevni korisnik koji obrađuje video ili se bavite profesionalnom audio obradom ne preostaje ništa drugo nego uzeti što veću količinu radne memorije sa visokom frekvencijom rada i niskom latencijom i tako ste osigurali radne resurse da odrađuju sve na vrijeme bez napora i trzanja.
Nadamo se kako Vam je ovaj kratki članak dao korisne savjete u odabiru prikladne memorije. Ako i dalje niste sigurni i imate nejasnoća slobodno nas kontaktirajte na 016611555 ili na [email protected] te ćemo Vam rado pomoći u odabiru idealne radne memorije za Vaše potrebe.
Oblici radnih memorija koje danas koristimo:
[DIMM - SO-DIMMs]
DIMM (dual in-line memory module)
DIMM je modul koji sadrži jedan ili više čipova memorije ( RAM ) na maloj ploči s pinovima koji ga povezuju s matičnom pločom računala. DIMM pohranjuje svaki bit podataka u zasebnu memorijsku ćeliju. DIMM-ovi koriste 64-bitnu podatkovnu putanju, budući da procesori koji se koriste u osobnim računalima imaju 64-bitnu širinu podataka. se koriste u stolnim računalima i poslužiteljima. DIMM (133MM) je otprilike dvostruko duži od SODIMM -a (67MM). DIMM -ovi mogu imati značajke koje se inače ne nalaze na SODIMM -ovima, kao što su ECC i REGISTERED.
SO-DIMM (Small Outline Dual In-Line Memory Module)
RAM u SO-DIMM formatu dobio je naziv po engleskom akronimu za " Small Outline Dual In-Line Memory Module" , a upravo ih te riječi "Small Outline" razlikuju od uobičajenih DIMM-ova. Točnije, razlika je samo fizička, budući da su moduli u SO-DIMM formatu dizajnirani upravo tako da zauzimaju manje prostora i da se stoga mogu koristiti u maloj opremi poput prijenosnih računala. Prilikom projektiranja prijenosnog računala poželjno je maksimalno iskoristiti prostor koji vam je potreban kako biste mogli integrirati najbolji mogući hardver, a zauzeti minimalni prostor.
Označavanje memorijskih modula
Brzina memorije se označava u DDR terminima tipa DDR3 ili DDR4 koje najčešće susrećemo u današnje vrijeme.
DDR3
- radna voltaža 1.5V i 240 pinova za PC, modul za laptop ima 204 pina i postoje još DDR3L ( low voltage ) moduli memorija za laptope koja ima nisku voltažu od 1.35V
- DDR3-800 (PC3-6400) - radni takt 800MHz
- DDR3-1066 (PC3-8500) - radni takt 1066MHz
- DDR3-1333 (PC3-10600) - radni takt 1333MHz
- DDR3-1600 (PC3-12800) - radni takt 1600MHz
- DDR3-1866 (PC3-14900) - radni takt 1866MHz
- DDR3-2133 (PC3-17000) - radni takt 2133MHz
DDR4
- radna voltaža 1.2V i 288 pinova za PC, modul za laptop ima 260 pinova.
- DDR4-1600 (PC4-12800) - radni takt 1600MHz
- DDR4-1866 (PC4-14900) - radni takt 1866MHz
- DDR4-2133 (PC4-17000) - radni takt 2133MHz
- DDR4-2400 (PC4-19200) - radni takt 2400MHz
- DDR4-2666 (PC4-21333) - radni takt 2666MHz
- DDR4-2933 (PC4-23466) - radni takt 2933MHz
- DDR4-3200 (PC4-25600) - radni takt 3200MHz
Latencija memorije
Odnosno vrijeme kašnjenja se najčešće označava sa serijom od 4 broja tipa 5-5-5-15 ili 9-9-9-24 kao što je na slici iznad. Što je latencija memorije manja to je vrijeme pristupanja podacima brže, brža komunikacija i brži rad cijelog sustava odnosno bolje performanse za računalo. Kvalitetnije odnosno skuplje memorije imaju niže latencije ali u praksi su razlike u kašnjenju toliko male da standardni korisnik računala neće primijetiti nikakvu razliku u radu računala, dok zahtjevni korisnici industrijskih servera ili korisnici više virtualnih strojeva na jednom računalu mogu primijetiti razlike u radu. Savjet za kupovinu uvijek uzmite veću količinu ( GB ) memorije odnosno bolje je izabrati 16GB memorije na 2400MHz nego 8GB memorije na 3200 MHz jer razlika u performansama brzine je neznatna. Ako ste ipak zahtjevni korisnik koji obrađuje video ili se bavite profesionalnom audio obradom ne preostaje ništa drugo nego uzeti što veću količinu radne memorije sa visokom frekvencijom rada i niskom latencijom i tako ste osigurali radne resurse da odrađuju sve na vrijeme bez napora i trzanja.
Nadamo se kako Vam je ovaj kratki članak dao korisne savjete u odabiru prikladne memorije. Ako i dalje niste sigurni i imate nejasnoća slobodno nas kontaktirajte na 016611555 ili na [email protected] te ćemo Vam rado pomoći u odabiru idealne radne memorije za Vaše potrebe.